Jedan od uslova konkursa za državne službenike je posjedovanje uvjerenja o položenom stručnom upravnom ispitu ili položenom ispitu općeg znanja za državne službenike organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

Osoba koja ispunjava ostale uslove konkretnog konkursa može podnijeti prijavu na konkurs i nakon toga se obratiti  Agenciji za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, koja će joj obezbijediti da predmetni ispit položiti u toku konkursne procedure, na teret organa ili ustanove u koju se prijavljuje. 

Odredbom člana  68. Zakona o radu („Sl.novine Federacije BiH” broj: 43/99, 32/00 i 29/03), je propisano da se plaće zaposlenika utvrđuju  kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a članom 69. istog Zakona je propisano:

''Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća, te uvjeti i način njenog usklađivanja. Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.''

Članom 8. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH” broj 54/05) je definisano:

''Najniža bruto plaća se utvrđuje kolektivnim ugovorima za područje djelatnosti, s tim da bruto satnica sa doprinosima iz plate, doprinosima na platu i porezom na platu ne može biti manja od 2,96 KM. Najniža neto satnica ne može biti manja od 1,75 KM.
Izuzetno, kolektivnim ugovorima za područja djelatnosti, za pojedine subjekte u područjima djelatnosti, mogu se utvrditi uslovi, visina, način i periodi utvrđivanja bruto, odnosno neto satnice, koja ne može biti niža od 1,25 KM neto.
Najniža neto plata je osnovica za obračun osnovne plate zaposlenika.''

U skladu sa članom 41. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH, najniža plaća usklađuje se sa povećanjem troškova života, rastom cijena na malo, ukupnim privrednim napretkom i rezultatima poslovanja u ovoj djelatnosti, najmanje jednom godišnje, u skladu sa Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu usaglašenih stavova socijalnih partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću, za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Slijedom navedenog, na osnovu člana 9. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”  broj 54/05) i Odluke o utvrđivanju najniže satnice u Federaciji Bosne I Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj; 22/08)  utvrđena je najniža bruto satnica u Federaciji BiH, u iznosu od 3,26 KM , odnosno  najniža neto satnica u iznosu 1,95 KM.

Za primjer, plaća za januar 2013. godine prema Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ne smije biti manja od:

  184 ( broj sati) x 1,95 ( najniža neto satnica) = 358,80 KM

Navedeni iznos se uvećava  za 0,6% za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.

Eventualno povećanje plaće uposlenika u skladu sa rezultatima rada i poslovanja, u nadležnosti je poslodavca i zavisi od njegovog odnosa prema stimulisanju zaposlenika, ali nije zakonom propisano.

Problemi vezani za objekte, za koje je urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu izdao nadležni općinski organ, kao i sve vrste komunalnih problema u gradskom i ruralnom području općine, u nadležnosti su općinskog organa zaduženog za urbanističke, građevinske i komunalne poslove, odnosno općinske građevinske ili komunalne inspekcije.

Članom 27.  Zakona o fiskalnim sistemima (Sl. novine FBiH  br. 81/09) je regulisano da obveznik može početi obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga nakon fiskalizacije svog fiskalnog sistema.

Članom 57. istog Zakona je propisano da prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti date ovim zakonom, a zbog:

1. neposjedovanja fiskalnog sistema
2. neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, odnosno nepoduzimanja propisanih aktivnosti za otklanjanje uzroka neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela   fiskalnog sistema,

3. neizdavanja računa.

Novčane kazne za navedene prekršaje su određene članom 52. tačka b) predmetnog  Zakona na slijedeći način: „Novčanom kaznom u iznosu  od 2.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice – obveznik ako: otpočne obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacije fiskalnog uređaja.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM.

Obzirom da je članom 59. predmetnog Zakona definisano: „Mjera zabrane obavljanja djelatnosti propisana ovim zakonom izvršava se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 33/02, 28/04 i 57/09 )“, za detaljnija objašnjenja se možete  obratiti Poreznoj upravi Federacije BiH.

Obaveze poslovnih subjekata u smislu evidentiranja i prijavljivanja povreda na radu definirane su Pravilnikom o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (''Službeni list SRBiH''  broj 02/91).

Članom 2. navedenog Pravilnika je propisano:

Organizacija odnosno poslodavac obavezni su voditi evidencije o:

1. Radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima rada ;
2. Obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu;
3. Izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama (u daljem tekstu: radna sredi na) sredstvima rada i opreme iz člana 12. Zakona o zaštiti na radu (u daljem tekstu: sredstva rada i opreme) i sredstvima lične zaštite iz člana 8. stav2. Zakona o zaštiti na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite):
4. Povredama radnika na radu;
5. Profesionalnim oboljenjima radnika;
6. Smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima;
7. Periodičnim ljekarskim pregledima radnika.

Članovima 3. do 13. istog Pravilnika definirani su sadržaj, način izrade i uvjeti čuvanja navedenih evidencija a članom 14. su definirane obaveze poslovnih subjekata u pogledu dostavljanja godišnjeg izvještaja organu nadležnom za inspekciju rada, kako slijedi:

''Organizacija odnosno poslodavac obavezni su podnijeti godišnji izvještaj organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada najkasnije do 15. januara tekuće godine za proteklu godinu.

Izvještaj iz prethodnog stava sadrži podatke o:

1. broju povreda na radu i profesionalnih oboljenja,

2. težini povrede,

3. broju smrtnih slučajeva,

4. uzrocima povreda na radu i smrtnih slučajeva,

5. vrsti i uzrocima profesionalnih oboljenja,

6. preduzetim mjerama zaštite na radu za otklanjanje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja,

7. trajnu spriječenost za rad usljed povreda na radu i profesionalnih oboljenja,

8. broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti radi nepridržavanja mjera zaštite na radu;

Izvještaj iz tačke 1,2,3,7 i 8. prethodnog stava sadrži i tabelarni pregled. Organizacija, odnosno poslodavac sastavlja godišnji izvještaj na osnovu podataka iz čl.10. ovo pravilnika.''

Godišnji izvještaj se može dostaviti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona u tabelarnoj formi ili na obrascu, koji je dostupan na ovom portalu slijedom putanje DOKUMENTI – POMOĆ KORISNICIMA – Obrazac godišnjeg izvještaja o povredama na radu.

Organizacije i poslodavci, koji u prethodnoj godini nisu imali povrede na radu niti profesionalna oboljenja, godišnji izvještaj mogu dostaviti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, u formi obavijesti ili na obrascu, koji je dostupan na ovom portalu slijedom putanje DOKUMENTI – POMOĆ KORISNICIMA – Obrazac godišnjeg izvještaja za poslovne subjekte koji nisu imali povrede na radu. 

Poželjno je da se godišnji izvještaj dostavi poštom ili predajom u pisarnici, smještanoj u zgradi Vlade Tuzlanskog kantona, ali se može dostaviti i faksom ili e-mailom.

Organizacije odnosno poslodavci koji podliježu navedenim obavezama definirani su  članom 1. Zakona o zaštiti na radu (''Službeni list SRBiH” broj 22/90), kako slijedi:

'' Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode preduzeća, organizacije društvenih djelatnosti, banke i druge financijske organizacije, organizacije za osiguranje, zadruge i drugi oblici saradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim licima, radne zajednice organa društveno-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija, društvenih organizacija, udruženja građana i drugih organizacija i zajednica(u daljem tekstu: organizacija) ako zakonom nije drugačije određeno.

Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, odnosno ličnim radom i sredstvima u svojini građana, građansko-pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, predstavništva stranih firmi i diplomatska i konzularna predstavništva u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: poslodavac).''

Odredbom člana 16. Zakona o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“ br.08/99) je propisano:
Nadzor nad primjenom zakona o zapošljavanju stranaca i na osnovu njega donesenih propisa, vrši inspekcija rada kantona.
Nadzor iz stava 1. ovog člana u preduzeću i ustanovi od interesa za Federaciju vrši Federalna inspekcija rada, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.
U slučaju da inspekcija rada iz st. 1. i 2. ovog člana utvrdi da stranac nema radnu dozvolu izdatu u skladu sa ovim zakonom, ili da ne ispunjava druge propisane uvjete za rad, zabranit će rad strancu.
O zabrani rada iz stava 4. ovog člana, inspekcija rada obavjestit će službu za zapošljavanje i kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova. 
Zahtjev za izdavanje radne dozvole za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova za stranca, koji ima odobrenje za stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji, podnosi poslodavac službi za zapošljavanje, prema svom sjedištu, s obrazloženjem o potrebi za radom stranca, zatim o uvjetima za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, o broju potrebnih zaposlenika, vrsti poslova i vremenu njihovog trajanja. 
Kantonalna inspekcija rada, ukoliko prilikom inspekcijskog nadzora zatekne strano lice na radnom mjestu bez zaključenog ugovora o radu i radne dozvole (strancem, u smislu člana 1. ovog zakona, smatra se fizičko lice koje nema državljanstvo Bosne i Hercegovine), zabranjuje dalji rad strancu, nakon čega izriče upravne i prekršajne mjere poslodavcu koji je angažovao strano lice bez radne dozvole (radnu dozvolu, na osnovu odobrenja Federalnog zavoda, izdaje služba za zapošljavanje). U daljem postupku usmeno putem telefona ili pismenim putem obavještava Službu za zapošljavanje i nadležnu Službu za poslove sa strancima radi vođenja daljeg postupka iz njihove nadležnosti.
Prema gore navedenom, nakon što inspekcija rada legitimiše strano lice koje je radno angažovano bez radne dozvole, podatke dostavlja Službi za zapošljavanje i Službi za poslove sa strancima u kantonu na dalje postupanje, što je isključivo u njihovoj nadležnosti.

Prestankom radnog odnosa na jedan od načina  definisanih članom 86. Zakona o radu (“Službene novine FBiH “br.: 43/99, 32/00 i 29/03), u skladu sa članovima 134. i 135. istog Zakona,  danom prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan zaposleniku, uz uručenje odluke o prestanku radnog odnosa vratiti i radnu knjižicu, a vraćanje radne knjižice ne može se uslovljavati potraživanjima, koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.
Osim radne knjižice, poslodavac je obavezan zaposleniku vratiti i drugu dokumentaciju i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
Također, član 22. Pravilnika o radnoj knjižici (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 42/00 i 53/00), utvrđuje  da je, najkasnije u roku od pet dana od dana prestanka radnog odnosa, poslodavac  dužan zaposleniku vratiti radnu knjižicu, a zaposlenik vraća poslodavcu potvrdu koju  je dobio prilikom zaključivanja ugovora o radu.
U slučaju da poslodavac nije postupio po navedenim propisima, zaposlenik može, zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, podnijeti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove TK. Na osnovu tog zahtjeva kantonalni inspektor rada će izvršiti inspekcijski nadzor kod poslodavca i poduzeti upravne mjere iz svoje nadležnosti.

Shodno odredbama člana 69. Zakona o radu („Sl. Novine F BiH br: 43/99, 32/00 i 29/03), kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu društva, utvrđuje se najniža plaća, te uvjeti i način njenog usklađivanja. Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Iz naprijed navedenih zakonskih i pod-zakonskih akata proizlazi visina i način obračuna i isplate plaće zaposleniku. Način raspodjele dohotka je poslovna stvar društva i rukovodstva i oni utvrđuje način raspodjele dohotka i visinu plaća.
Što se tiče visine i isplate toplog obroka zaposleniku, odredbe člana 17. Općeg kolektivnog ugovora za Federaciju Bosne i Hercegovine („ Sl. Novine F BiH „ br: 54/05, 22/08) obavezuju poslodavaca da zaposleniku osigura ishranu u toku radnog  vremena (topli obrok), a ukoliko jeosigura , zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Odredbama člana 12. Općeg kolektivnog ugovora utvrđeno je da zaposlenik ima pravo na povećanu plaću: za prekovremeni rad najmanje 30% bruto satnice, za noćni rad najmanje 30% bruto satnice, rad na dan tjednog odmora najmanje 20% bruto satnice i rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni najmanje 50% od bruto satnice.

Periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava lične zaštite vrši ovlaštena organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme.
     Na osnovu odredbi Člana 8. i Člana 19. Zakona o zaštiti na radu (''Sl. list RBi'', broj: 22/90 i 13/94), čiju primjenu za nivo kantona nadziru Kantonalni  inspektori zaštite na radu, sve organizacije odnosno poslodavci su dužni obezbijediti stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada, opreme i sredstava lične zaštite, i obezbjeđnje odgovarajućih saobraćajnica, upotrebu bezbjednih sredstava rada, pružanje prve pomoći, obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja, ograničenje buke i vibracije, otklanjanje štetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru i djelovanje opasnih materija i opasnih zračenja, obezbjeđenje od udara električne struje i sprečavanje nastanka požara i eksplozije kao opštih mjera zaštite na radu,  radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodir pri radu.
  Na osnovu Člana 20. istog Zakona, odnosno posebnim internim  aktima  koje donosi poslodavac na osnovu  Pravilnika o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja  iz oblasti zaštite na radu ''Sl. list SR Bi'' broj 2/91), određuju se sredstva rada i oprema odnosno radne i pomoćne prostorije koje podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, kao i rokovi u kojima se vrše pregledi i ispitivanja sredstava rada, opreme i sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodir pri radu.
  U skladu sa naprijed navedenim, kontrolu čeličnih boca i  posuda pod pritiskom kao sastavnih dijelova termoenergetskih postrojenja kontroliše termoenergetska inspekcija navedene Kantonalne uprave za inspekcijske poslove,  prema važećem Zakonu o termoenergetskoj inspekciji.
    Održavanje i ispitivanje aparata za gašenje početnih požara, proizvodnju i promet uređaja, opreme i sredstava namijenjenih za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara, te drugih uređaja i instalacija u funkciji sprečavanja nastanka požara i eksplozije obavljaju se u skladu sa posebnim propisima koji se odnose na ta pitanja koja  spadaju u nadležnost inspektora za zaštitu od požara i vatrogastva,  Kantonalne uprave civilne zaštite TK, odnosno Kantonalnih inspektora civilne zaštite.

Obaveze i ponašanje vlasnika ili korisnika stambenih objekata definirani općinskom odlukom o komunalnom redu. Za rješavanje problema sa stanarima koji svojim postupcima i ponašanjem nanose štetu drugim stanarima treba se obratiti nadležnoj općinskoj komunalnoj inspekciji.

Obaveze etažnih vlasnika i stanara zgrada su definirane  Zakonom o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade (Službene novine TK broj: 7/00, 14/02), koji obavezuje općine na donošenje odluke kojom  će se utvrditi obaveze nadležnih službi u cilju uspostavljanja, upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade.  Članom 11. Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama općine Tuzla, upravni nadzor nad provođenjem ove Odluke vrši: općinski organ uprave nadležan za stambene poslove u vezi korištenja i upravljanja zajedničkim dijelovima zgrade i uređaja, te inspekcije (građevinska, komunalna, veterinarska, sanitarna, inspekcija zaštite okolice i protupožarna inspekcija) kao i organi unutrašnjih poslova, svaki iz svoje nadležnosti. 

Institut radnog vremena, puno i nepuno radno vrijeme, te prekovremeni rad utvrđeni su odredbama člana 30. do 36. Zakona o radu(„Službene novine Federacije BiH" broj: 43/99, 32/00 i 29/03).
Tako, puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično a ugovor o radu može se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih uticaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad) a najviše do 10 sati sedmično.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona.
Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još najviše 10 sati sedmično.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmično a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od 40 sati u sedmici.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Objašnjenje procesa registracije i pokretanja posla prevazilazi okvira ove rubrike i nadležnosti KUIP-a TK. Brošure i druge publikacije za podršku poduzetništvu, koje možete pronaći na web portalu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta (www.fmrpo.gov.ba) mogu Vam obezbijediti korisne informacije. Savjetujemo Vam  i da se obratite nadležnom općinskom organu koji izdaje odobrenje za rad,  gdje možete dobiti detaljne informacije o uslovima i postupku registracije. Savjete i upute u smislu uslova koje morate ispuniti u domenu nadležnosti  inspekcija KUIP-a TK možete dobiti ukoliko nam se lično obratite, svakim radnim danom u vremenu od 15⁰⁰ do 16⁰⁰ h i petkom od 8⁰⁰ do 16⁰⁰ h.

Odredbama člana 53. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. Novine F BiH broj: 43/99, 32/00 i 29/03) je regulisano da poslodavac ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće  ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, a odredbama člana 55. istog zakona je regulisano da žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika žena može otpočeti porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porodjaja. Žena može  koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne krace od 42 dana poslije porođaja.
U skladu sa članom 140 stav 27. Zakona o radu FBiH,  kažnjivo je ukoliko poslodavac onemogući ženi  korištenje porođajnog odsustva.
Na osnovu naprijed navedenog, shodno odredbama  Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. Novine F BiH broj:43/99, 32/00 i 29/03), žena porodilja ne može dobiti otkaz prije isteka porodiljskog bolovanja.

Opcija online prijave nelegalnosti u radu poslovnih subjekata, dostupna na stranici PRIJAVE – NELEGALNOST U RADU našeg web portala,  jedan je od ravnopravnih načina na koji nam se može prijaviti nelegalnost u radu poslovnih subjekata.  Po dostavljenoj prijavi, nadležni kantonalni inspektor ili tim inspektora  izvrše inspekcijsku kontrolu prijavljenog subjekta, utvrde stanje i u slučaju prekršaja poduzmu zakonom predviđene mjere. Nakon okončanja postupka inspekcijske kontrole  prijavljenog poslovnog subjekta, o rezultatima obavještavamo podnosioca prijave, koristeći e-mail adresu koju je  naveo u svojoj prijavi.

Uvjeti za uzgoj kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji su definirani Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja (Službeni glasnik BiH broj 25/09) i  Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji (''Službeni glasnik BiH'' broj 20/10). Navedeni zakonski akti mogu se pronaći u meni opciji PROPISI ovog web portala.

Članom 131. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“ broj 43/99, 32/00 i 29/03)   propisano je  da, ako se radi o preduzeću ili ustanovi od interesa za Federaciju (između ostalog i rudnici), inspekcijski nadzor obavlja Federalni inspektor rada.

Članom 27. Zakona o fiskalnim sistemima ( SL.novine FBiH br.81/09 ) je regulisano da obveznik može početi obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga nakon fiskalizacije svog fiskalnog sistema.

  Član 52. tačka b) 

    Novčanom kaznom u iznosu  od 2.500 KM do 20.000 KM kaznit če se za prekršaj pravno lice – obveznik ako : otpočne obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacije fiskalnog uređaja.

   Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se poduzernik novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM.

    Član 57.

   Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti date ovim zakonom, a zbog:

    1.  neposjedovanja fiskalnog sistema

    2.  neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, odnosno ne poduzimanja  propisanih aktivnosti za otklanjanje uzroka neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema,

    3.  neizdavanja računa. 

Član 59.

( Mjere zabrane  obavljanja djelatnosti )

  Mjera zabrane obavljanja djelatnosti propisana ovim zakonom izvršava se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 33/02, 28/04 i 57/09 ).

    Za sva pitanja vezana za fiskalizaciju obratite se Poreznoj upravi Federacije BiH.

Osnivanje, poslovanje i prestanak privrednih društava regulisano  je odredbama Zakona o privrednim društvima (''Sl. Novine Federacije BiH'' br: 23/99, 45/00, 2/02,6/02, 29/03,68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 07/09).
Naime, odredbama člana 71. naprijed navedenog zakona utvrđeni su načini prestanka društva (istekom roka, spajanje, pripajanje, okončanje stečajnog postupka, na osnovu odluke suda, odlukom skupštine društva i drugim slučajevima), kao i načini i prioriteti naplate potraživanja iz likvidacione odnosno stečajne mase.
Sva dugovanja društva, odnosno Vaša potraživanja proistekla iz radnog odnosa, trebali bi naplatiti iz likvidacione odnosno stečajne  mase, a podnošenjem pojedinačne ili zajedničke tužbe kod nadležnog suda  utvrdit će se visina Vaših potraživanja odnosno, dugovanja društva.

Uvjeti držanja životinja na području svake općine bi trebali biti regulirani Odlukom o komunalnom redu.
Primjerom općine Tuzla, članom 143.  Odluke o komunalnom redu, na području općine Tuzla je zabranjeno držanje životinja sa izuzetkom pasa, mačaka, ptica i drugih ukrasnih životinja, ukoliko se njihovim držanjem ne ugrožavaju susjedni korisnici stanova i objekata i ukoliko nisu ugroženi higijenski, sanitarni, bezbijednosni ili drugi uvjeti gradskog prostora. Odgovornost ljudi prema životinjama je definirana  Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja (Službeni glasnik BiH broj: 25/09) a zaštita pasa je definirana Pravilnikom o zaštiti pasa koji se drže kao kućni ljubimci (Službeni glasnik BiH broj: 18/12). Povreda definiranih uvjeta držanja životinja u urbanom naseljima  može se prijaviti nadležnoj općinskoj komunalnoj inspekciji i nadležnoj veterinarskoj ustanovi.

Odredbama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa(„Službene novine FBiH“, br. 42/09) je propisano: 

Član 3.

Stav 6.       Doprinosi su novčani iznosi koje je obveznik uplate doprinosa dužan  plaćati vanbudžetskim fondovima u skladu sa propisima kojima se reguliraju uplate obaveznih i dobrovoljnih doprinosa.

Stav 7.       Obveznik uplate doprinosa je svaki poslodavac, odnosno pravno ili fizičko lice koje je obavezno ili dobrovoljno osigurano i koje je obavezno vršiti obračun, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima i zakonima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.

Član 24.

Stav 2.      Ako se utvrdi nepravilnost obračuna i uplate dopriniosa  Porezna uprava će uputiti obavijest kojom obveznika uplate doprinosa upozorava da izvrši pravilan obračun i uplatu doprinosa. 

Odredbama Zakona o doprinosima Federacije Bosne i Hercegovine ( “Sl. novine FBiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 19/08), je propisano: 

Član 14.          Kontrolu obračuna i uplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. 

Član 14a.        U slučaju neplaćanja doprinosa u roku, nadležna Porezna uprava će donijeti rješenje o prinudnoj naplati.Na temelju rješenja o prinudnoj naplati, Porezna uprava može zahtijevati prinudnu naplatu doprinosa prijenosom dugovanog iznosa sa bilo kojeg računa isplatitelja plaća, otvorenog kod Ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa, na propisane uplatne račune javnih prihoda, kao i naplatu iz cjelokupne imovine isplatitelja plaća.

Član 14b.     Ovlaštena organizacija za obavljanje platnog prometa koja vrši prijenos s računa obveznika plaćanja doprinosa dužna je u slučaju, kada istodobno s isplatom plaće ili primitka prema odredbama člana 11. st. 1., 4. i 7.  Zakona o doprinosima nisu uplaćeni obvezni doprinosi, o tome obavijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema sjedištu obveznika plaćanja doprinosa u roku od osam dana od dana isplate plaće ili primitka.

Na osnovu citiranih zakonskih odredbi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona nije  nadležna, odnosno nema ovlaštenja da postupa u predmetima inspekcijskog nadzora kontrole obračuna i naplate  doprinosa, a koji su nastali kao obaveza poslodavaca po osnovu prava iz radnog odnosa zaposlenika. 

Obzirom da je kontrola uplate doprinosa u nadležnosti Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, oštećeni zaposlenik se može obratiti Poreskoj upravi radi pokretanja postupka kontole obračuna i naplate doprinosa kao i eventualne prinudne naplate dospjelih potraživanja po osnovu doprinosa.

Osim navedenog, zaposlenici kao osiguranici obaveznog osiguranja u skladu sa zakonima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti, na osnovu ustanovljene sudske prakse Vrhovog suda Federacije Bosne i Hercegovine, imaju aktivnu legitimaciju da se obrate nadležnom sudu sa tužbenim zahtjevom da sud, u parničnom postupku,  donese odluku na osnovu koje će se u izvršnom postupku izvršiti prinudna naplata dospjelih potraživanja po osnovu navedenih doprinosa,

Takođe, navedenom sudskom praksom je ustanovljeno da zaposlenici nisu ograničeni rokovima podnošenja tužbi nadležnim  parničnim sudovima, po osnovu navedenih dospjelih potraživnja doprinosa vezanih za  radne odnose, odnosno nema zastare potraživanja. Obzirom da se radi o takvoj vrsti potraživanja koja ne podliježe zastarjelosti (član 3. stav 2. a u vezi sa članom 82. stav 5. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH) ne može primijeniti zastarni rok od tri godine iz člana 106. Zakona o radu a uplata doprinosa za PIO je preduslov za ostvarivanje prava na penziju.

Članom 23. stav 2. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH“, br. 42/09) je utvrđeno da se Kontrola obračuna i uplate doprinosa vrši u skladu sa Zakonom o doprinosima ( „Službene novine Federacije BiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u kome je, članom 14. propisano da kontrolu obračuna i uplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i da će nadležna Porezna uprava, u slučaju neplaćanja doprinosa,  u roku donijeti rješenje o prinudnoj naplati, shodno članu 14a. istog Zakona. U Vašem slučaju, prema mjestu poslovne jedinice pravnog lica, nadležna je Federalna Porezna uprava, Kantonalni porezni ured Tuzla.

Zabrana prodaje alkoholnih pića i duhanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina definirana je Članom 10. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH (Službene novine FBiH broj 40/10),  a Članom 13. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH (Službene novine FBiH broj 32/09) zabranjeno je posluživanje i dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića licima mlađim od 18 godina. Integralne tekstove navedenih zakona možete pronaći na ovom web portalu u meni opciji PROPISI.

Članovima 37.; 39.  i  40.  Zakona o zaštiti na radu ( "Sl. list R BiH", broj: 22/90 i 13/94) utvrđeno je da se, prije  raspoređivanja radnika na radno mjesto i kada se vrše promjene u tehničko –tehnološkom procesu odnosno procesu rada, vrši obavezna obuka iz oblasti zaštite na radu, u skladu sa programom koji se donosi u skladu sa opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom.

Po izvršenoj obuci, organizacija odnosno poslodavac, dužni su izvršiti provjeru sposobnosti radnika za samostalan i bezbjedan rad na radnom mjestu. Obuku radnika i provjeru sposobnosti iz oblasti zaštite na radu mogu vršiti radnici s visokom ili višom stručnom spremom.

  U organizacijižama, odnosno kod poslodavca, kod kojih postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, poslove zaštite na radu mogu obavljati radnici koji imaju visoku ili višu stručnu spremu zaštite na radu VI stepena ili višu stručnu spremu iz tehničke grupacije.

Radnik koji prilikom provjere sposobnosti ne pokaže zadovoljavajući uspjeh ne može raditi na radnom mjestu sve dok se ne osposobi za bezbjedan rad.

U slučaju iz prethodnog stava radnik će se rasporediti na radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima.

U toku obučavanja iz oblasti zaštite na radu, radnik se upoznaje, naročito sa:

1. Tehničko – tehnološkim procesima i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima radnog mjesta na koje je rasporenen;

2. Opasnostima koje ugrožavaju bezbjednost na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija;

3. Mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predvinaju i sprovode;

4. Upotrebom odgovarajućih sredstava rada i opreme i odgovarajućih sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korišćenjem urenaja i sredstava kojima se služi pri radu;

5. Pravima i dužnostima u sprovonenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja propisa i mjera zaštite na radu;

6. Pružanjem prve pomoći;

7. Organizacijom zaštite na radu;

8. Korištenjem protivpožarnih aparata.

Ako organizacija odnosno poslodavac nisu u mogućnosti da izvrše obuku radnika u smislu prethodnog stava, te poslove povjeriće organizaciji registrovanoj za tu djelatnost.

Važećim Zakonom  o zaštiti na radu ( "Sl. list R BiH", broj: 22/90 i 13/94) nije regulisana obaveza posjedovanja  stručnog ispita za  obavljanje poslova obuke i provjere znanja  iz  oblasti zaštite na radu. Obuka i provjera znanja iz oblasti zaštite od požara je regulisana Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu, čiju primjenu nadziru inspektori zaštite od požara.

Članom 16. stav1. Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji (Službene novine TK broj 05/12)  je propisano:

''Nezaposlena osoba iz članka 1. stavak (1) ovog zakona, koja je na evidenciji Službe za zapošljavanje, ostvaruje prioritet pri zapošljavanju i ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete za radno mjesto na kojem se vrši zapošljavanje, a shodno propisima iz oblasti radnog zakonodavstva'',

a stavom 4. itsog Člana istog Zakona je propisano: 

''Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije, općine kao i pravne osobe čiji su osnivači Kanton ili općina, a koje se financiraju iz proračuna Kantona, odnosno općine s učešćem od najmanje 25%, dužni su, pod jednakim uvjetima, prilikom prijema u radni odnos

osigurati prioritet osobama iz članka 1. stavak (1) ovog zakona.'' 

Dakle, prilikom prijema uposlenika u radni odnos po objavljenom oglasu ili konkursu, ukoliko ispunjavate opšte i posebne uvjete oglasa odnosno konkursa, imate prednost u odnosu na druge kandidate koji ispunjavaju tražene uvjete. Vrsta Ugovora o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme)  zavisi od vrste radnog mjesta i potreba radnog procesa i definirana je internim aktima javnog preduzeća ili ustanove.

Firma u kojoj je uposlenik radio ne može biti izbrisana iz sudskog registra bez izmirenja poreznih obaveza i uplate doprinosa za uposlenike. Pravni status svoje bivše firme ili njenog pravnog sljedbenika uposlenik može provjeriti u nadležnom općinskom registarskom sudu.

Za zaštitu povrijeđenih prava iz radnog odnosa i za izmirenje nepodmirenih finansijskih obaveza uposlenik se mora zahtjevom obratiti svom bivšem poslodavcu.  To obraćanje nije zapreka da se uposlenik  istovremeno obrati nadležnom općinskom sudu, tužbom protiv bivšeg poslodavca zbog povrede prava iz radnog odnosa, shodno članu 103. Zakona  o radu F BiH (,,Službene novine F BiH'', broj: 43/99, 32/00 i 29/03) kojim je propisano: ''Zaposlenik  koji  smatra  da  mu  je  poslodavac  povrijedio  neko  pravo iz radnog odnosa može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava, dok ga podnošenje tog  Zahtjeva  ne  sprječava da  traži  zaštitu  povrijeđenog  prava  tužbom  pred  nadležnim sudom u  roku od  jedne godine od dana dostave Odluke  kojom  je  povrijeđeno  njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa''.

Radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u FBiH, kantona, grada i općine,  reguliran je  Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 29/03), a  radno-pravni status namještenika u organima državne uprave FBiH, kantona, grada i općina reguliran je Zakonom o namještenicima u organima državne službe u FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 49/05).

Upravni nadzor nad primjenom oba navedena zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.

Shodno članu 139. stav 3. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine  (Službene novine Federacije BiH, broj 35/05), kontrola primjene propisa u pogledu ispunjavanja uvjeta školske spreme i drugih uvjeta službenih lica u organima uprave, je u nadležnosti federalnog upravnog inspektora koji djeluje u okviru Federalnog ministarstva pravde.

Važeća zakonska regulativa, koja je osnova za djelovanje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, ne predviđa mogućnost ocjene primjerenosti i sankcioniranja medijskih sadržaja namijenjenih djeci. Poznato nam je da je, na nivou Federacije BiH, bilo prijedloga za konstituiranje instituta dječjeg pravobranioca, koji bi  mogao reagirati u sličnim slučajevima. Prema našim saznanjima, taj zaštitni mehanizam još nije uspostavljen.

Mogućnost  eventualnog objavljivanja upozorenja roditeljima na našem web portalu, možemo upotrijebiti jedino ukoliko, služeći se objektivnim kriterijima, nedvosmisleno ocijenimo neprimjerenost sadržaja predmetne slikovnice.

Privredna društva u privatnom vlasništvu nemaju zakonsku obavezu definiranja i primjene kriterija za rangiranje kandidata prilikom izbora  po objavljenom oglasu ili konkursu. Uz pretpostavku da je efikasnost uvjet  uspješnosti  poslovanja privatnih društava, ostavljena im je sloboda izbora uposlenika  prema  vlastitim kriterijima i sloboda da pri tome zanemare neke kriterije poput dužine radnog staža, dužine čekanja na posao i slično.

Nasuprot tome, javne ustanove imaju obavezu  objektivizirati postupak angažovanja novih uposlenika, vodeći računa o stručnoj osposobljenosti kandidata, ali i o drugim objektivnim aspektima zapošljavanja.  Za primjer mogu poslužiti škole, čije ste kriterije zapošljavanja spomenuli.  Osim kriterija radnog staža, koristi se i kriterij čekanja na posao, te detaljno definirani parametri ocjene intervjua,  kako bi se uz kriterij stručne osposobljenosti istovremeno zadovoljili socijalni i humani aspekti zapošljavanja. 

Nadzor nad primjenom Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina (''Sl.novine FBi'' br. 6/98) vrše sanitarna inspekcija, inspekcija rada i  tržišna inspekcija.

Nadležnosti su razvrstane po ustanovama, organima, institucijama, tako da po članu 3. stav 2. Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina (''Sl novine FBi'' br. 6/98),  inspekcija rada nadzire zabranu upotrebe duhanskih prerađevina (pušenje) u svim federalnim, kantonalnim, gradskim i općinskim organima i institucijama,  te u preduzećima i drugim pravnim licima gdje se obavlja proizvodni proces, shodno  stavu 3. istog člana.

Stav 5.  člana 3. predmetnog Zakona propisuje da je  u ovim ustanovama pušenje dozvoljeno u posebno određenim prostorijama za pušenje.

Član 19. stav 1. Zakona  propisuje da su  ustanove, preduzeća i druga pravna lica  dužna istaći znak zabrane pušenja i odrediti prostorije za pušenje  u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Nepoštivanje ove odredbe kažnjivo je po članu 15.  predmetnog Zakona za ustanove, preduzeća, pravna i fizička lica.

Nadzor nad primjenom ovog Zakona inspekcija rada vrši u okviru svojih redovnih aktivnosti  ili po  pisanoj  predstavci zaposlenika navedenih ustanova.

Članom 13. stav 1. tačka 2) i 3) Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplatae doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09) je propisano da obveznik uplate doprinosa (svaki poslodavac, odnosno pravno ili fizičko lice koje je obavezno vršiti obračun, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima izakonima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti) podnosi prijavu osiguranja za zaposlenike, odjavu osiguranja i prijavu promjene u toku osiguranja za zaposlenike.

Odredbama člana 14. Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplatae doprinosa utvrđen je u rok od sedam dana u kome obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika od dana otpočinjanja rada osiguranika, odjavu zaposlenika od dana prestanka radnog odnosa i prijavu promjene u toku osiguranja od dana nastanka promjene.

Radno vrijeme (puno/nepuno) je bitno obilježje radnog odnos i direktno utiče na prava iz radnog odnosa i ostvarivanje tih prava, te je zbog toga poslodavac u obavezi da prijavi svaku promjenu dužine radnog vremena (promjenu norme) jer ono, pored ostalog, direktno utiče na penzijski staž, staž osiguranja i prava po osnovu nezaposlenosti.

Dakle iako uposlenik  ima „urednu“ prijavu početka  radnog odnosa u kome nije bilo prekida osiguranja, zbog promjena dužine nepunog radnog vremena je neophodno da poslodavac  izvši  prijavu promjena nastale u toku osiguranja.

Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa je administrativno-tehnički sistem prema kojem se vrši registracija, kontrola i naplata doprinosa i prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa i osiguranika, a članom 6. Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplatae doprinosa uspostavljen je i voidi se u Poreznoj upravi.  Baza podataka jedinstvenog sistema se puni na osnovu podataka iz prijava a ne podataka iz ugovora o radu ili radne knjižice.

Zakonom o radu („Službene novine FBiH“ broj: 43/99, 32/00 i 29/03), predviđeno je da zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana za svaku kalendarsku godinu. Zaposlenik  koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa  duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ukoliko zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor, odnosno ako nema 6 mjeseci neprekidnog rada, u jednoj kalendarskoj godini, ima pravo na najmanje dva radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec, a kako je predviđeno Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu („Sl. novine TK“ broj: 07/01, 06/07). Kada će zaposlenik  iskoristiti dane godišnjeg odmora stvar je konkretnog dogovora između poslodavca i zaposlenika.

Upošljavanje službenika Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona se  vrši se putem javnog konkursa koji se oglašava po potrebi, uz prethodnu saglasnost Vlade Tuzlanskog kantona a posredstvom Agencije za državnu službu FBiH, koji sadrži:
 
a) naziv i opis upražnjenog radnog mjesta,
b) opće uvjete iz člana 25. Zakona o državnoj službi u FBiH,
c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji,
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja.
 
Postupak oglašavanja, izbora i imenovanja po oglašenom konkursu definiran je članovima 24. do 32. Zakona o državnoj službi u FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 08/06, 04/12).
Osim općih uvjeta definiranih Zakonom o državnoj službi u FBiH, kandidat za kantonalnog inspektora mora ispunjavati posebne uvjete definirane  članom 33. stav1 i stav 2. Zakona o inspekcijama Tuzlanskog kantona (''Službene novine TK'' broj 10/12), koji propisuju:
 

1. Kantonalni inspektor može biti lice koje ima završenu odgovarajuću visoku školsku spremu, položen stručni upravni ispit predviđen za državne službenike, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine, najmanje tri godine radnog staža na poslovima svoje struke nakon završene visoke školske spreme i koje ispunjava druge uvjete predviđene posebnim propisom.
2. Ukoliko je to posebnim propisom predviđeno, kantonalni inspektor mora imati i položen odgovarajući stručni, odnosno specijalistički ispit, a radni staž u trajanju i na onim poslovima kako je predviđeno tim propisom.

Članom 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Službene novine TK“, broj: 6/04, 7/05 i 17/11) - u daljem tekstu: Zakon, propisan je postupak izbora i imenovanja kandidata za direktora škole.

U članu 90. stav 9. Zakona, utvrđeno je da prethodnu saglasnost na listu kandidata za imenovanje direktora škole, čiji je osnovač Skupština Kantona, daje Ministarstvo“, a stavom 10. istog člana  utvrđeno je da „lice koje nije dobilo saglasnost Ministarstva ne može biti imenovano za vršioca dužnosti direktora“. Vršioca dužnosti direktora škole, prema članu 91. Zakona, imenuje školski odbor.

Članom 87. stav 7. Zakona, utvrđeno je da „članove školskog odbora osnovne škole, čiji je osnivač Skupština Kantona, u ime osnivača imenuje i razrješava Vlada Kantona“. 

Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“ broj:43/99, 32/00 i 29/03), odredbama od člana 41. do člana 46., regulisao  je trajanje godišnjeg odmora, uslove pod kojima se koristi, način na koji se koristi godišnji odmor itd.
 
Između ostalog, članom 41. Zakona o radu, propisano je da zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Članom 42. navedenog Zakona, propisano je da zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Stav 2. istog člana, propisao je da ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
 
Članom 43. Zakona o radu, propisano je da se trajanje godišnjeg odmora, duže od najkraćeg propisanog ovim ili drugim Zakonom, uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
 
Dakle, Zakon o radu je propisao samo najkraće trajanje godišnjeg odmora a poslodavac može u skladu sa drugim zakonima, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, odrediti i duže trajanje godišnjeg odmora.
 
Takođe ističemo da je članom 44. Zakona o radu, propisano da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
 
Veoma je bitna odredba člana 45. Zakona o radu, kojom je propisano da se zaposlenik ne može odreći prava na godišnji odmor, niti se zaposleniku može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.